About Croatia

O Hrvatskoj

O Hrvatskoj – charter jahti u Hrvatskoj

U nastavku saznajte neke od zanimljivih podataka o ovoj predivnoj zemlji koji će vas bolje spremiti za jedrenje i charter jahti u Hrvatskoj!

Površina: 56,542 kvadratnih kilometara sa dodatnih 31,067 kvadratnih kilometara morskog područja

Stanovništvo: 4.437.460

Glavninu stanovništva čine Hrvati. Nacionalne manjine čine Srbi, Mađari, Česi, Talijani i dr.

Glavni grad: Zagreb (779.145)

Dužina obale: 5,835 km – uračunato je 4,058 km otoka.

Broj otoka: 1,185 od kojih je 67 otoka naseljeno. Najveći otoci su Krk, Cres, Brač i Hvar.

Službeni jezik: Hrvatski jezik.

Klima:
Postoje dvije klimatske zone u Hrvatskoj: umjerena kontinentalna klima u unutrašnjosti i ugodna sredozemna klima uzduž Jadranske obale.
Prosječna temperatura u unutrašnjosti:
Kolovoz 19 – 23°C
Siječanj 0 – 2°C
Prosječna temperatura na obali:
Kolovoz 21 – 27 °C
Siječanj 6 – 11°C

Temperatura mora:
Jadransko more ima ravnomjernu promjenu temperature na površini. Prosječna temperatura iznosi 11°C. Za vrijeme zime temperatura površine mora je najniža i iznosi 7°C. Za vrijeme ljeta temperatura površine mora iznosi od 22 do 25°C a u južnim dijelovima Jadrana i u Istri temperatura iznosi do 27°C.

Valuta:
Kuna (1 kuna = 100 lipa). Strana valute se može promijeniti u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima, marinama.

Jadransko more

Jadran ili Adria dobio je ime po nekadašnjoj luci, a danas gradu Adria koji se nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora. To je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka.
Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na sjeveru, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale te otočje Palagruža. To je jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.

Dubine

Najpliće je more u Istri gdje maksimalna dubina doseže tek 50 m. Od Pule se morsko dno blago spušta te čini dugu i usku dolinu koja se od Žirja pruža prema Italiji i zove se Jabučka kotlina. Najveća dubina u njoj je oko 240 metara.
Od Jabučke se kotline morsko dno podiže do Palagruškog grebena gdje je najveća dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spušta prema Južnojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara.

Morske mijene

Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok u Istri i Tršćanskom zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može poprilično narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana. Morske su mjene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne.

Morske struje

Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju. Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora.

Slanost mora

Slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila. U sjevernom je dijelu slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu zbog utjecaja rijeke Po.

Temperatura mora

Prosječna godišnja temperatura: 11°C.

More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C (rijetko kada je niža).
U proljeće površinska temperatura raste do 18°C.
Ljeti temperature mora dosežu visokih 22 – 25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C.

Valovi na Jadranu

Visine jadranskih valova uglavnom se kreću između 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.

Iako nisu veliki, valovi na Jadranu mogu biti neugodni, da ne kažemo i opasni, za manje brodove. Južni vjetrovi (jugo) stvaraju veće valove nego sjeveroistočni (bura), ali to ne znači da su i opasniji.